U okviru ovogodišnjih Antifašističkih studija, Ženski prostor, u petak, 27. juna, organizuje predavanje pod nazivom Nacizam i homoseksualnost: Teror hegemonske muškosti.
Uz pomoć Miloša Jovanovića, diplomiranog sociologa i asistenta na grupi za sociologiju Filozofskog fakulteta u Nišu, bavićemo se primenom koncepta hegemonske muškosti na rodnu dinamiku fašističkih društava (pre svih nacističke Nemačke), uz poseban naglasak na mesto i tretman homoseksualnosti u njima.
Kao i do sada, svi zajedno ćemo pokušati da napravimo paralelu sa sadašnjošću i društvom u kome trenutno živimo.
Postoje različiti tipovi muškosti i ženskosti, od individualnog do institucionalnog nivoa, koji su okuplјeni oko centralne premise: dominacije muškaraca nad ženama.
Pojam hegemonske muškosti je u sociologiju uveo Robert (danas Rejvin) Konel (Connell) i elaborirao u studijama Rod i moć (Gender and Power: Society, the Person and Sexual Politics, 1987) i Muškosti (Masculinities, 1995/2005). Hegemonska muškost može da se definiše kao konfiguracija rodne prakse koja otelovlјuje trenutno prihvaćen odgovor na problem legitimnosti patrijarhata, koji garantuje (ili se uzima da garantuje) dominantnu poziciju muškaraca i podređenost žena. Hegemonska muškost opisuje: 1) poziciju u sistemu rodnih odnosa, 2) sâm taj sistem i 3) aktuelnu ideologiju koja služi reprodukciji muške vladavine.
U rodnu hijerarhiju koju je konstruisao, Konel je smestio stilizovane idealne tipove muškosti i ženskosti, gde se na vrhu hijerarhije nalazi hegemonska muškost. Ona dominira nad svim drugim muškostima i ženskostima, i to bez upotrebe brutalne sile, već kroz kulturnu dinamiku koja prožima privatni život i različite društvene sfere (medijsku, obrazovnu, religijsku, …), i odnosi se, pre svega, na heteroseksualnost i brak, ali i na: autoritet, plaćeni rad, snagu i fizičku moć.
Kada je u pitanju rod, nacizam je na ogolјen način potvrđivao mušku prevlast u društvima koja su se kretala ka sve većoj ravnopravnosti žena. Ženska emancipacija je opisivana kao rezultat jevrejskog uticaja. Da bi postigao mušku supremaciju, nacizam je promovisao nove predstave hegemonske muškosti, slaveći iracionalnost („trijumf volјe”, mišlјenje zasnovano na „krvi i tlu”) i neobuzdano nasilјe. Muškost je, u svojoj ratničkoj varijanti, postala klјučna politička vrednost.
Jevreji, komunisti, homoseksualci, Romi, Sloveni, crnci, beskućnici, politički disidenti i ostali „nepouzdani elementi” (Unzuverlässige Elemente) su smatrani „puzajućim i korumpiranim, moralno dekadentnim kukavicama” i identifikovani su sa ženskošću. Ideolozi nacizma su smatrali da „nepouzdanima” nedostaju vojničke vrline: hrabrost, čast, poštenje, poslušnost i (muško) drugarstvo/bratstvo (Männerbund). U (idealnoj) nacističkoj državi žene nisu imale „pravo glasa” – javna sfera politike je bila rezervisana za „prave” muškarce, dok je (podobna) žena trebalo da teži idealu požrtvovane majke, koja rađajući treba da pruži doprinos obnovi nacije, tako ispunjavajući svoju „prirodnu ulogu”.
Homofobija kao norma je bila logična posledica dovođenja rodne dihotomije (polarizacije muškaraca i žena) do krajnosti, uz snažno promovisanje pronatalističke politike. Homoseksualnost je smatrana „zločinom protiv rase”, znakom degeneracije koja ugrožava vitalnost nemačke nacije. Postojećem članu 175. Krivičnog zakona (koji je datirao od 1871. i zabranjivao „protivprirodni blud” [widernatürliche Unzucht]) u Trećem rajhu dodata je nova odrednica koja je ohrabrivala ucenjivanje i iznuđivanje od homoseksualaca. Lezbejstvo nije bilo obuhvaćeno zakonom.
Skoro sto hilјada homoseksualaca je evidentirano, a njih pedeset hilјada zatvoreno. Zajedno sa drugima koje je nacistički režim žigosao kao svoje protivnike, homoseksualci su slani u koncentracione logore da bi bili istreblјeni. Procene su da ih je tamo stradalo između pet i petnaest hilјada. Nemačka vlada se tek novembra 2000. godine zvanično izvinila za progon kome su bili izloženi za vreme Trećeg rajha, a danas se jedino Partija zelenih zalaže za (novčanu) kompenzaciju homoseksualnim žrtvama nacizma.
Predavanje će biti održano u prostorijama Medija centra Niš (Obrenovićeva 38), u terminu od 17 do 19h.